понедељак, 30. јун 2014.

Zavisnost od droge

Zavisnost od droge je hronična bolest mozga koju karakteriše kompulzivna potreba za drogom uprkos negativnim posledicama koje nastaju posle konzumacije droga. Zavisnost od droge je bolest mozga jer konzumacijom droge dolazi do promene mozga - i njegove strukture i funkcije tj. načina na koji mozak radi. Promene na mozgu mogu da budu dugotrajne (nekada na žalost i nepovratne) i mogu rezultirati značajnom promenom u ponašanju osobe koja pati od bolesti zavisnosti.

Zašto ljudi uzimaju drogu? Zašto uopšte i počnu sa tom lošom navikom? Generalno se smatra da ljudi počnu da koriste drogu jer:
- žele da se osećaju bolje - većina droga dovodi do poboljšavanja raspoloženja, proizvode osećaj euforije,
- žele da umanje nivo tuge ili straha, ili stresa - konuzmacijom droga pokušavaju da pobegnu od negativnih osećanja koja imaju,
- žele više da postignu - uverenje osobe da uz konzumaciju droga mogu da budu brži, bolji, pametniji... Student koji uzima "lekove" za povećanje koncentracije, sportisti koji uzimaju steroide kako bi bili najbolji...
- su radoznali i žele da rade ono šta drugi rade - ova potreba je posebno opasna u periodu adolescencije kada je mlad čovek pod značajnim uticajem vršnjaka.

Tekst priredila: Tea



понедељак, 9. јун 2014.

Nesanica

Imate probleme sa spavanjem? Ujutru je budite neispavani? Od silnih problema teško vam je da zaspite?
Nesanica je jedan od najčešćih problema današnjeg doba i može da prouzrokuje brojne psihofizičke probleme. Nesanica uzrokuje probleme u:
- pažnji - teško nam je da obavljamo zadatke koji se ponavljaju
- sporijem reagovanju
- raspoloženju - depresivni smo, razdražljivi, agresivni...
- problemima sa apetitom naime nesanica može da prouzrokuje pojačan doživljaj gladi jer utiče na povećanje nivoa hormona gladi te posledično dovodi do dobijanja na telesnoj težini.
Kako da se naspavamo?
- Spavajte u mračnoj prostoriji
- Nikada nemojte raditi celu noć - ako već morate radite najkasnije do 4 sata jer se tada organizam sam isključuje
- Izbegavajte smenski rad
- Ne ležite punog stomaka, večerajte najmanje dva sata pre spavanja
- Ne trenirajte pre spavanja
- Disciplinujte se - probajte da uvek u isto vreme ležete i ustajete čak i vikendom i slobodnim danima
- Popijte mleko sa medom pre spavanja
Morate da dremate preko dana? No, nekada "odvalite" i po dva, tri sata i onda izgubite ceo dan... Tajna dobre dremke je da se dremka prekine pre nego što uđemo u fazu dubokog spavanja te prema tome dremka ne bi trebala da traje duže od 20 minuta. Dremka od maksimalnih dvadeset minuta dnevno osvežava mozak i čini nas odmornim i produktivnim ostatak dana. Kako da dremamo samo 20 minuta? Alarm, prijatelj... Čuda čine ;-)

Tekst priredila: Tea

среда, 4. јун 2014.

Iz perspektive astronauta



Da li ste ikada zamišljali kako izgleda Zemlja kada se posmatra iz svemira? Više ne morate da zamišljate. Tridesetog aprila ove godine Internacionalna svemirska stanica pokrenula je interesantan projekat, eskperiment o posmatranju Zemlje u visokoj rezoluciji (The High Definition Earth Viewing - HDEV). Svi korisnici interneta putem prenosa uživo mogu da posmatraju našu planetu očima astronauta. Četiri kamere visoke rezolucije postavljene su na spoljni deo svemirske stanice. Pošto su kamere zaštićene od temperaturnih promena, ovaj eksperiment će pomoći da se utvrdi kako radijacija Sunca utiče na instrumente koji se koriste u svemiru.

Ovde možete pogledati Zemlju uživo.


Broadcast live streaming video on Ustream


Komunikacija

Teško vam je da razumete neke ljude? Nailazite na kritike? Vrlo često vam se čini da vas drugi ne razumeju?
        Odnosi sa drugim ljudima su jako komplikovani. Jedan od uzročinka te komplikacije je nedostatak komunikativnih veština. Ne slušamo se!
Da bismo uspešno komunicirali potrebno je da uložimo napor kako bismo u potpunosti razumeli poruku koju nam je sagovornik uputio. Učenje komunikativnih veština omogućava da razumemo sagovornika i situaciju, pomaže nam da razrešimo konflikte koje imamo, izgradimo međusobno poverenje, uopšteno da izgradimo kvalitetnije odnose sa drugim ljudima.
Komunikacija je uspešna onda kada razumemo emocije koje se kriju iza poruke koju nam je sagovornik poslao. Veština uspešne komunikacije se sastoji iz sposobnosti neverbalne komunikacije, pažljivog slušanja, sposobnosti upravljanja stresom, sposobnosti prepoznavanja i razumevanja sopstvenih emocija ali i sagovornikovih.
ü  Slušajte – slušanje ne podrazumeva samo razumevanje reči koje nam sagovornik šalje već i emocija koje se kriju iza poruke. Slušanjem se šalje poruka sagovorniku da ga razumemo i poštujemo; kreira se bezbedno okruženje u kom se mogu izneti nove ideje, problemi... Saveti za pažljivo slušanje:
o   Fokusirajte se na sagovornika, pratite njegove neverbalne znake
o   Potrudite se da ne prekidate sagovornika – slušanje sagovornika nije isto kao i čekanje vašeg reda da govorite!
o   Potrudite se da budete otvoreni za ono šta sagovornik govori – ne osuđujte i ne kritikujte, probajte da razumete osobu!
o   Demonstrirajte da vam je stalo do sagovornika i do onoga šta vam govori.
ü  Neverbalna komunikacija – facijalna ekspresija, pokreti tela (gestovi), kontakt očima, stav, ton glasa, disanje, napetost mišića su sve manifestacije govora tela koje značajno utiču na komunikaciju. Obratite pažnju na ove male znake koji mogu da ukazuju na pravo značenje poruke koju nam sagovornik šalje. Naučite da posmatrate ljude, pratite kako se ponašaju. Probajte da odgovorite na pitanje da li je poruka koju primamo u skladu sa  govorom tela sagovornika. Pri obraćanju pažnje na neverbalnu komunikacija vodite računa o individualnim razlikama između ljudi: uzmite u obzir kulturu iz koje osoba potiče, uzrast, pol, stepen obrazovanja... Sve su to faktori koji utiču na načina na koji se poruka šalje. Saveti kako da unapredite svoju neverbalnu komunikaciju:
o  Koristite govor tela koji je u skladu sa porukom koju šaljete – govorom tela otkrivamo stepen istinitosti našeg iskaza, potrebno je da postoji usklađenost između reči koje govorimo i našeg neverbalnog ponašanja.
o Prilagodite neverbalnu komunikaciju kontekstu u kom se nalazite – koristite različito ponašanje u zavisnosti od toga gde se nalazite, sa kim pričate, kada...
o   Iskoristite neverbalnu komunikaciju kako biste podigli svoje pozitivno raspoloženje – ako se osećate nervozno: podignite glavu, ispravite leđa, dišite opušteno... Tako ćete delovati samouvereno i bolje ćete se osećati.
ü  Primenite strategije za uspešno nošenje sa stresom – konflikti sa drugim ljudima mogu da budu vrlo stresni i da izazovu negativne emocije i frustracije kod nas. Kako bismo izbegli produbljavanje problema potrebno je da naučimo da se smirimo u konfliktnim situacijama i da primenimo strategije kojima možemo sami sebe da smirimo i ublažimo negativnost date situacije:
o  Prepoznajte kada ste pod stresom – telo će vam signalizirati kada ste pod stresom u odnosu na drugu osobu, hvatajte te signale. Da li su vam mišići napeti? Da li plitko dišete? Da li vam se ruke znoje? Sve su to znaci da postoji nešto u trenutnom razgovoru sa sagovornikom što vam ne odgovara.
o  Napravite pauzu kako biste se smirili pre nego što nastavite sa razgovorom kako ne biste produbili konflikt. Angažujte svoja čula, zamislite neku prijatnu sliku, probajte da dišete duboko...
o   Budite spremni da napravite kompromise
o  Složite se da se ne slažete – ako ne možete da nađete rešenje problema a ne biste da nastavite debatu, napustite datu situaciju.
ü  Postanite svesni svojih emocija – svesnost naših emocija sada i ovde, tj. u situaciji u kojoj se nalazimo je ključ uspešne komunikacije. 

Teks priredila: Tea